Prof. dr. sc. Željko Šain, Uvodno Izlaganje

Sarajevo, 25. 05. 2018.

OKRUGLI STOL: DOPRINOS ORA IZGRADNJI DANAŠNJE BiH – 40 GODINA OD IZGRADNJE II. KOLOSIJEKA PRUGE ŠAMAC – SARAJEVO

DRUŠTVENO – EKONOMSKI UKLON

PREDGOVOR

Obilježavanje svakog  jubileja je dobar povod za preispitivanje šta smo naučili iz prošlosti za sadašnjost i budućnost. Da li racionalno, bez nepotrebnih emocija, provodimo u djelo latinsku odrednicu: “Historia est magistra vitae”?

Moje je promišljanje, o naslovljenoj temi, u principu, vezano za društveno – ekonomski uklon.

Razvijanje društvene i državne zajednice, kao socijalne i političke institucije, je nemoguće bez ekonomskog, materijalnog i nematerijalnog razvoja (pod nematerijalnim prvenstveno mislim na znanje!). Podsjetimo se na znanstveni kausalitet materijalne i nematerijalne baze i društvene nadgradnje. Zato se treba daleko svestranije shvatati i široko tumačiti izreka (svjesno neću reči: parola zbog jednostranog populističkog poimanja riječi “parola”): “Mi gradimo prugu – pruga gradi nas!” Tu se izravno, suštinski, vidi kausalitet materijalnog i nematerijalnog, na jednoj strani i društvene nadgradnje, na drugoj strani. Brigadiri i ostali učesnici Akcije su gradili Prugu kao materijalno dobro, a Pruga je brigadire i ostale učesnike izgrađivala prvenstveno nematerijalno (psihu, svekoliko znanje i vještine, moždane vijuge, a tek sekundarno i tjelesne mišiće).

 

  1. DRUŠTVENO – EKONOMSKI UKLON DOPRINOSA ORA IZGRADNJI DANAŠNJE BiH

2.1. ZABILJEŽENE ČINJENICE

Na web stranici: nacional.hr (pristupljeno: 18. 05. 2018.) piše se o prvoj sveobuhvatnoj antropološkoj studiji: “Svaki dan pobjeda”, čija je autorica Reana Senjković s Instituta za etnologiju i folkloristiku koja sama nije nikada išla na omladinske radne akcije, ali kaže da ih kao osoba koja istražuje  povijest obične jugoslavenske svakodnevnice jednostavno ne može i ne smije previdjeti. Autorica naglašava da omladinske radne akcije pripadaju skupini “najjugoslavenskijih među jugoslavenskim društvenim fenomenima”, trajale su čitavu povijest socijalističke Jugoslavije i okupljale su veliki broj mladih iz svih republika. Konstatira da kroz čitavu povijest jugoslavenskih radnih akcija mlade je na njih ponajprije dovodila želja za druženjem. To su pokazala i mnoga sociološka istraživanja, konstatita Autorica ove studije.

Na web stranici: vremeplov.ba (pristupljeno: 18. 05. 2018.) u tekstu: “Omladinske pruge – Istorija za ponos” konstatira se da je u prvim godinama poslije Drugog svjetskog rata najviše radnih akcija  vezano za izgradnju pruga. Navode se podaci:

– Brčko – Banovići ( 01.05. – 07. 11. 1946.) u dužini od 90 kilometara i učešće 62.268 omladinaca,

– Šamac – Sarajevo (01. 04. – 15. 11. 1947.) u dužini od 242 km sa 217.234 omladinca,

– Doboj – Banja Luka (01. 03. – 20. 12. 1951.) u dužini od 90 km sa više od 87.000 omladinaca,

– Nikšić -Titograd (01.01.1947 – 13. 07. 1948.) u dužini 53 km sa 30.000 omladinaca,

– u Sloveniji se gradi pruga između Perserja  i Borovnice u dužini od 11 km,

– na području Kosova gradi se pruga Goleš – Belečevac (12 km)

– Gradačac – Modriča (15 km),

– Sežana – Dutovlje (7 km),

– Kučevo – Brodice (16 km)

– Puračić – Doboj (42 km).

Ovome treba dodati i izgradnju drugog kolosijeka pruge Doboj – Zenica (01. 04. – 25. 11. 1978. godine) u dužini od 100 kilometara uz rad 24.000 omladinaca.

Na web stranici: oslobođenje.ba (pristupljeno 18. 05. 2018.) u tekstu: “Pruga Šamac – Sarajevo za sedam i po mjeseci”, piše se o akciji iz 1947. godine i konstatira: “Rukovodstvo narodne omladine Jugoslavije u svojim sredinama snažno su motivirale mlade da se odazovu na izgradnju pruge Šamac – Sarajevo, ali se vodilo računa da njive ne budu neobrađene, da đaci ne izostaju iz škola i da radnici ne odsustvuju  iz fabrika. Omladina se prijavljivala dobrovoljno i nije se plašila ni rada od jutra do mraka, ni ostataka poraženih fašističkih formacija koje su vršljale u blizini trase.”

O izgradnji drugog kolosijeka pruge od Doboja do Zenice navode se riječi Filipa Vukovića, komandanta ORA Šamac – Sarajevo 1978. godine. Iznose se podaci da je na ovoj ORA bilo 24.000 omladinaca svrstanih u 250 radnih brigada iz svih krajeva Jugoslavije, a bila je i brigada djece  naših radnika u inozemstvu i brigada mladih vojnika  i starješina iz JNA. Sudjelovao je i jedan broj mladića i djevojaka iz drugih zemalja. Na trasi je bio takmičarski duh, izgrađivalo se drugarstvo i zajedništvo.U vrijeme kada se nije radilo, u naseljima su bile razvijene društvene aktivnosti i kulturno – zabavni život. Naravno, u odnosu na akciju iz 1947. godine, drugi kolosijek je građen uz upotrebu suvremenih građevinskih mašina, što je ubrzalo radove, ali dobrovoljni omladinski rad ni tada ništa nije moglo zamijeniti, jer ni strojevi nisu mogli sve.

U drugi kolosijek ugrađeno je oko milion kubnih metara materijala, probijeno je sedam tunela, sagrađena 34 mosta, izmješteno je korito rijeke Bosne, istovareno je i položeno oko 120.000 pragova, istovareno i razasuto 250.000 kubnih metara tucanika, iskopani brojni kanali i temelji za stubove kontaktne mreže (jer Pruga je elektrificirana). Izračunato je da su brigadiri na akciji radili više od milion i šest stotina hiljada efektivnih sati, ostvarujući pri tome normu od blizu tri miliona sati  čiji financijski efekat premašuje 169 miliona tadašnjih dinara.

 

2.2. EKONOMSKE PORUKE I POUKE DOBROVOLJNOG OMLADINSKOG RADA (DOR)  I OMLADINSKIH RADNIH AKCIJA (ORA) IZGRADNJI (DANAŠNJE) BOSNE I HERCEGOVINE

Kada se, sa vremenske distance  od 40 i više godina, promatraju, u principu, samo racionalno višestruki efekti DOR-a  i ORA, sa ekonomskog stajališta i ekonomske znastveno – stručne teorije i prakse, mogu se, njihovi doprinosi sintetički iskazati na sljedeće načine:

(1) DOR, kao šira kategorija i ORA, kao uža kategorija dali su, sa stajališta cost – benefit analize, daleko više višestruke koristi od svih mogućih žrtava (troškova). Saldo je višestruko pozitivan.

Koristi imaju različite oblike: direktne, indirektne, nemjerljive, nematerijalne, oportunitetne.

(2) Svjesno i nesvjesno izgrađivana je kultura rada; timski i individualni rad; sistem upravljanja ljudskim resursima – inženjerstvo društvenih odnosa; upravljanje projektima; krizni menadžment, tehnike mrežnog planiranja, financijski menadžment, poslovno pravo, marketing, ekonomika društvenih djelatnosti itd.

(3) Na djelu su ostvarivani osnovni ekonomski principi poslovanja: produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost; povećali su se brojni koeficijenti obrta u više privrednih grana i velikog broja gospodarskih društava, poduzeća, ustanova itd.

(4) Sinergetski efekti privrednog i društvenog djelovanja.

(5) Sinergetski efekti gospodarskog međugranskog i međusektorskog rada.

(6) Značajno povećanje bruto domaćeg proizvoda.

(7) Otklanjanje “uskih grla” u procesima reprodukcije. Primjer: izgradnjom drugod kolosijeka pruge od Doboja do Zenice značajno se ubrzao i pojefitio na makro i mikro razini  transport  ljudi i robe na toj frekventnoj dionici. Iste godine i istog dana kada je puštena Pruga u promet, u Željezari Zenica počela je sa radom Četvrta visoka peć za proizvodnju željeza. Po svojim kapacitetima ta je visoka peć mogla zamijeniti prethodne tri visoke peći. Glavnina potrebne željezne rude dolazila je iz rudnika Ljubija kod Prijedora. Glavni transport za milione tona rude je bila željeznica: pruga koju su u dva navrata, 1947. i 1978. izgradili dobrovoljci na ORA.

(8) Tokom i nakon izgradnje Pruge porasla je zaposlenost i kvalificiranost osoba sa svim pozitivnim efektima koji dolaze sa povećanjem zaposlenosti.

(9) Došlo je do bržeg uključivanja u međunarodne ekonomske tokove; povećanje izvoza roba i usluga i veća supstitucija uvoza.

(10) Redefinirani su oblici motivacije za rad sukladni BiH etnopsihologiji.

(11) Višestruko su smanjeni direktni, indirektni i posebno oportunitetni troškovi.

(12) Zahvaljujući Pruzi i Drugom kolosijeku otvoreni su novi poslovni objekti iz sfere usluga, posebno ugostiteljstva itd.

(13) Cijela Bosna i Hercegovina, i tadašnja Jugoslavija dobili su novi privredni i društveni zamah i korisnost.

 

  1. (NE)NAUČENE LEKCIJE U DANAŠNJOJ AKTUALNOSTI

Provjeru (ne)naučenih lekcija, u promatranom kontekstu, možemo vidjeti dajući odgovore na prethodnih 13 ekonomskih poruka i pouka dobrovoljnog omladinskog rada i omladinskih radnih akcija izgradnji današnje BiH.

Temeljna nenaučena lekcija jeste da samo iskrena pojedinačna i zajednička ljubav svakog građanina i svih stanovnika BiH prema domovini i državi Bosni i Hercegovini, lišena egoističnog materijalno – financijskog interesa, može dati sinergetske pozitivne efekte u njenoj integralnoj izgradnji. Te iskrene ljubavi nema kod većine stnovništva. Dominantni su egoistični materijalno – financijski interesi pojedinaca, uvezani u nacionalno-vjersku isključivost “samo svoje vjere i svoje nacije”. Produktivnog ekonomskog zajedništva nema jer politika i politikanstvo su izdignuti iznad ekonomske struke, a pogotovo ekonomske nauke. Zato nemamo učinkovitu ni ekonomsku politiku države Bosne i Hercegovine, a odvojene ekonomske politike entiteta, Federacije i Republike Srpske, uključujući i Distrikt Brčko, nisu kompatibilne ekonomske politike. One se nedobrovoljno djelimično usuglašavaju zbog pritisaka međunarodne zajednice.

Dobrovoljni omladinski rad se danas transformirao dijelom u volonterski rad koji u nekim slučajevima liči na zloupotrebu volontera ili laganje legalnih nadležnih organa. Omladinske radne akcije su, prema shvatanjima aktualne političke pozicije, ali i velikog dijela javnosti, samo relikt prošlih vremena i neostvarive su u aktualno vrijeme. Međutim, mladi su to demantirali 2014. godine u periodu velikih poplava koje su bile dijelom oko šireg geografskog područja drugog kolosijeka Pruge. Studenti Sarajevskog univerziteta su organizirali dobrovoljnu akciju na otklanjanju šteta pričinjenih velikim poplavama u središnjoj Bosni bez gledanja gdje su entitetske granice.

Zbog nepostojanja jedinstvene ekonomske politike Bosne i Hercegovine, već politički insistiranje na uvjetno zajedničkoj ekonomskoj politici kao prostom zbiru tri posebne ekonomske politike dva entiteta i Distrikta Brčko, onemogućava se normalan razvoj cijele države BiH. Ako se ovome dodaju i različite metodologije obrade podataka entitetskih agencija za statistiku,  jasno je da se  ne može napraviti kvalitetna međusektorska analiza djelatnosti u BiH što je preduvjet stručnog projiciranja i planiranja razvoja države.

U BiH ne postoji potreban ambijent za kulturu rada. Stanovništvu se, a posebno mladima, nudi kultura nerada. Posebno se to odslikava, ne uzimajući u obzir kućni odgoj, kroz korumpirano i neadekvatno  obrazovanje na svim razinama: od vrtića i obdaništa do doktorskih studija, kancerogenim trovanjem psihe čovjeka putem kladionica i lažnih igara na sreću, stvaranjem loših idola i ideala za život itd. Svega ovoga nije bilo u promatranim institucijama dobrovoljnog omladinskog rada i omladinskim radnim akcijama.

Nerješavanje pitanja zapošljavanja i motiviranosti za posao stvorio je veliki broj nezaposlenih i nezainteresiranih za produktivni rad. Na omladinskim radnim akcijama stvarale su se i radne navike, zdrava takmičenja, menadžerski poslovi, timski i individualni rad itd. Danas, kada mladi odlaze iz BiH, kao najvažniji ekonomski i društveni resur, mnoge stvari koje su mogle pomoći nakon ovog posljednjeg rata, kao što su javni radovi, postali su upitni u svoju realnost u sadašnjem vremenu. Ta i takve ideje, koje su nekada bile stvarnost, idejno i operativno, kao da su sada potpuno deplasirani.

Mogu li se ponovo vratiti u BH realnost omladinske radne akcije i dobrovoljni omladinski rad?  Način na koji su organizirane i realizirane prije 40 i više godina sigurno ne mogu u istom obliku i sadržajima. Ali, u modicifiranom obliku vjerojatno mogu. To je poželjna znanstvena i stručna hipoteza na kojoj bi trebali raditi obrazovani domaći stručnjaci, bez emocija, sa maksimalnim raciom.

Na kraju se može rezimirati: imamo daleko više neanučenih nego naučenih lekcija u današnjoj aktualnosti iz dobrovoljnog omladinskog rada i omladinskih radnih akcija.

Prof. dr. sc. Željko Šain

(Željko Šain je 1978. godine bio je član Sekretarijata Predsjedništva Republičke konferencije Saveza socijalističke omladine Bosne i Hercegovine i od prve ideje da se organizira ORA “Šamac – Sarajevo” radio je u organizacionom timu pa sve do okončanja Akcije. Otvorio je Prvu smjenu ORA u naselju Nemila.)

Prof. dr. sc. Željko Šain ORA Samac sarajevo Okruli Stol

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *